U strateškim dokumentima definira se da „Bosna i Hercegovina teži izgraditi društvo utemeljeno na znanju, istovremeno omogućavajući i razvoj punih potencijala svakog pojedinca.“

U taj proces nužno je uključiti sve društvene, socijalne ekonomske i političke aktere te kroz pristup aktivne koordinacije izgraditi partnerski odnos među njima, uz uvažavanje cjeloživotnog učenja i povijesnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti svih naroda i građana koji žive u BiH. Politika razvoja obrazovanja u BiH, smjernice i ključni razvojni ciljevi u pogledu cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih uglavnom su uključene u postojeće strateške dokumente obrazovnog sektora koji se odnose na razvoj obrazovanja i to:
• Strateški pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini, s planom implementacije 2008.- 2015. (2008.)
• Strategija razvoja srednjeg stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini 2007.-2013. (2007.)
• Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini (...)
• Strategija učenja o poduzetništvu u obrazovnim sustavima u Bosni i Hercegovini za period 2012.-2015 s akcionim planom implementacije (2012.)
• Mapa puta i Akcioni plan za uključivanje Bosne i Hercegovine u EU programe za cjeloživotno učenje
• Mladi u akciji do 2013.
• Strateški pravci razvoja obrazovanja u Bosni i hercegovini sa planom implementiranja 2008.-2015., Vijeće ministara BiH 2008.
• Strategija razvoja obrazovanja Republike Srpske za period 2010.-2014.
• Strategija razvoja visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo 2010.-2015.
• Strategija razvoja odgojno obrazovnog sustava u Županiji Posavskoj 2009.-2015. (2009.)

Na različitim razinama vlasti uspostavljena je institucionalna struktura odgovorna za formuliranje, upravljanje, koordinaciju i praćenje politika obrazovanja odraslih u BiH. Ona uključuje organe vlasti, stručne institucije, organizacije i tijela različitih društvenih sektora, shodno utvrđenim ustavnim i zakonskim odgovornostima.

Institucionalna slika obrazovnog sektora u BiH logičan je odraz specifičnog uređenja države definiranog Ustavom BiH (federalno uređenje s elementima konfederalnog) koju čine dva administrativno-pravna entiteta (FBiH koju čini deset županija/kantona i Republika Srpska) i Brčko distrikta BiH.

Upravljanja obrazovanje u BiH provodi se asimetrično po policentričnom modelu (centralizirano u RS-u i Brčko distrikt BiH, a decentralizirano u F BiH). Punu i nepodijeljenu nadležnost u obrazovanju imaju Republika Srpska, deset kantona/županija u Federaciji BiH i Brčko distrikt BiH. Općinske vlasti, koji u BiH ima 141 (F BiH – 79; RS – 62) imaju određene nadležnosti u oblasti obrazovanja a uglavnom se odnose na utemeljenje obrazovnih ustanova, organizaciju i financiranje održavanja školskih objekata. Svaka od navedenih ustrojbenih jedinica uspostavila je različite institucionalne strukture i ustanove za organizaciju i upravljanje obrazovanjem na prostoru svoje nadležnosti a u tom kontekstu i oblast obrazovanja odraslih.

U entitetu Federaciji BiH, prema članku III.4.b) Ustava FBiH federalne jedinice– kantoni/županije imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. U oblasti obrazovanja, kantoni/županije nadležni su za utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja. U svih deset kantona/županija u FBiH uspostavljena su kantonalna/županijska ministarstva prosvjete (obrazovanja), koja su nadležna i odgovorna za oblast obrazovanja, a samim tim i obrazovanja odraslih.